IZVJEŠTAJ O RADU ORGANIZACIJE CENTAR ZA PODRŠKU I RAZVOJ CIVILNOG DRUŠTVA "DELFIN" PAKRAC U RAZDOBLJU 01.01.2007. - 31.12.2007.
1. Izvještaj o radu u 2007. godini
2. Analiza rada «DELFINA»
I IZVJEŠTAJ O RADU U 2007. GODINI
Uvod:
2007. godina je godina u kojoj je ocd DELFIN proslavila pet godina svoga postojanja, ali isto tako i godina kada smo na neki način krenule ispočetka. Samo da nas podsjetim. 29. listopada 2006. godine zbog oštećenja plinske i kanalizacijske infrastrukture došlo je do eksplozije u kojoj je potpuno uništen objekt u ulici Kralja Tomislava 13. koju je ocd DELFIN iznajmila za svoje potrebe. Tom prilikom je uništena imovina: oprema, namještaj, biblioteka i što je najvažnije, arhiva. Za neke bi to bio kraj, ali za nas, ne. Znate vi nas. Ne damo se mi. Vrlo brzo smo se organizirale, našle prostor i posredstvom prijateljski naklonjenih ocd iz RH: Udruga žena Brod, Kuća SEKA, Ženska soba, Mreža PETRA, Udruženje za ljudska prava »BARANJA» Bilje, TREF, ZAMIR NET, USA: WORLD LEARNING, CARE, OAK Fondation i Misije OSCE u RH uredile mjesto za rad.
Bez pomoći i podrške Grada Pakrac, nastavak rada bi bio nemoguć. Poglavarstvo i sam gradonačelnik gdin Huška su nam odmah po tragediji bili dostupni nudeći pomoć.
U 2007. godini Upravni odbor se sastao 5 puta. Povodi za sastanke su bila tekuća pitanja: raspisani natječaji, partnerski projekti, potpisivanje ugovora i promišljanja kako i na koji način obilježiti pet godina rada i djelovanja DELFINA, kako odgovoriti na potrebe zajednice, a da pri tome sredstva nisu osigurana, te tekuća organizacijska pitanja: provedba projekta, izvještavanje o sudjelovanje na edukacijama i konferencijama.
Uključenost članstva
DELFIN broji 21 člana/članicu.
Godina za nama je zanimljiva i zbog činjenice da je većina članstva na neki način iz aktivnog prešla u «pasivno» i sav posao vođenja organizacije pao je na samo tri članice. Izostale su zanimljive grupne diskusije, analize stanja i prijedlozi kako dalje. Ovo sve ne znači da su članice bile neinformirane i da nisu znale što se sve događa. Izostali su grupni sastanci, ali zato je bilo puno pojedinačnih susreta koji su iskorišteni za razvijanje ideja i unapređenje rada ne samo u projektima nego i suradnje s relevantnim institucijama.
Članice su sudjelovale u provedbi projekata: voditeljice/facilitatorice/trenerice, stručne ekspertize, bile sudionice edukacija koje je organizirao DELFIN ili edukacija koje su organizirale druge ocd i institucije u RH i inozemstvu., sudjelovale na konferencijama u RU i inozemstvu.
Volonteri i voluntarizam
Bez i malo lažne skromnosti DELFIN bi mogao biti primjer kako se i volonterskim radom postižu uspjesi, kako se uključivanjem volontera odvijaju aktivnosti i kako je važno imati viziju i želju da se uključi i doprinese određenoj društvenoj promjeni u cilju poboljšanja određenih stanja: veća uključenost i participacija marginaliziranih skupina i pojedinaca/ki u svim društvenim sferama, poticanje politike jednakih mogućnosti, smanjenje svih oblika nasilja kao i senzibilizacija javnosti na probleme trgovanja ljudima. Izgradnja mira i mirovnih procesa, poštivanje prava manjina i marginaliziranih skupina i pojedinaca/ki i nadalje je u fokusu interesovanja ne samo članstva nego i građana koji su se kao volonteri/ke uključili u rad DELFINA kroz sudjelovanje u različitim projektima/aktivnostima.
Činjenica da na raspolaganju konstantno imamo od 15 – 20 ljudi različite dobi, spola, edukacije i nacionalnosti predstavlja veliki dobitak za organizaciju. Volonteri su spona između građana, predstavnika lokalne i područne vlasti i institucija s jedne i organizacije s druge strane. Volonteri su i najbolji promotori rada organizacije u zajednici.
AKTIVNOSTI
Aktivnosti baziramo na potrebama u zajednici, a njih definiramo preko građana koji nam se direktno obraćaju i preko članica i volontera koji uočavaju određene nepravilnosti ili nedosljednosti javnih politika te ih svojim djelovanjem mijenjamo u skladu s potrebama i mogućnostima. S toga uloga ocd-a na suzbijanju pojedinih problema proizlazi iz opće uloge civilnog društva u demokratskim sustavima, a to znači:
- pokrivanje tzv. „nepopunjenih“ prostora u sustavu
- pokrivanje aktivnosti koje su neophodne za unapređenje sustava i poboljšanje položaja marginaliziranih grupa i pojedinaca
Kako?
- senzibilizacija javnosti kroz edukativne sadržaje i preventivno djelovanje: kampanje, tribine, okrugli stolovi
Kada?
- u slučajevima kada država nije u mogućnosti realizirati aktivnosti
- ili kada to ne želi iz bilo kojeg razloga
Iako nam se ponekad čini da bi veliki dio poslova koje preuzimaju ocd -a trebala raditi država ili državna tijela, nigdje nije rečeno da to država i mora..
Najčešći vid djelovanja je kroz izvaninstitucionalno djelovanje i obrazovanje s tim da u institucijama u gradu i regiji tražimo podršku, partnere i sudionike. Ovakav način rada po našem dosadašnjem iskustvu daje najbolje rezultate: prevencija trgovanja ljudima, nacionalne manjine, sos telefon, izgradnja mira, suočavanje s prošlošću.
Ocd –a a tako i DELFIN još uvijek imaju problema u radu: financijski, neprihvaćanje, mišljenje da su osnovane zbog vlastite koristi, nedovoljna stručnost i uključenost građana posebice mladih. Upravo zajednički projekti i suradnja sa institucijama i lokalnom samoupravom mijenjaju stereotipe i predrasude o nama samima. Tome naravno doprinosi i činjenica da se sveukupno javno mnijenje prema NVO-a polako ali sigurno mijenja.
Osnovni problem leži u činjenici da je teško doći do sredstava za rad organizacije posebno za tzv, hladni pogon. Većina donatora daje sredstva samo za aktivnosti što je onda direktno povezano s ulaskom novih ljudi u organizaciju. Motiviranost naglo pada kada se sazna da novac za honorar ili plaće nije unaprijed osiguran.
Bez obzira na tu i takvu situaciju, koristeći veze s ocd koje smo ranije uspostavile uspjele smo namaknuti sredstva za nekoliko programa/projekata koji svaki na svoj način doprinosi razvoju zajednice ali i DELFINU: povećanje vidljivosti i prepoznatljivosti. Nije da u Pakracu i županiji ima puno udruga. Nema. Zapravo ima, preko 500 ali tu su pobrojani svi: lovci, ribolovci, sportske udruge, …. U tom mnoštvu ono što mi radimo je specifično i zbog toga je dobro primljeno. Podrška se ogleda i u činjenici da su nam Grad Pakrac i Srednja škola kada smo trebale davale prostor u kojem smo odvijale svoje aktivnosti, a još važnija su partnerstva koja smo sklapali u pojedinim projektima.
Tijekom 2007. godine na natječaje koji su bili dostupni, ocd-a u RH, DELFIN je poslao 9 projekta od kojih je 6 odobreno, a za 3nismo dobile sredstva. Od 6 odobrenih projekata, 4 su financirana iz budžetskih sredstava RH.
Ovo je i godina u kojoj nam je i Požeško – slavonska županija iskazala pomoć i podršku.
Potrebno je istaći da smo mnoge aktivnosti u nekim projektima odradile bez ikakve financijske podrške. Članice UO i voditeljice projektnih timova su zaključile da je važno odgovoriti na potrebe zajednice i da se bez obzira na financijsku situaciju raditi treba.
Projekti su strukturirani u 3 programske jedinice/modula:
- edukacije
- savjetovanja, konzultacije i usluge
- vidljivost
1. EDUKACIJE – edukativno zagovarački projekti
Edukacije kao programsko područje su u fokusu rada DELFINA, u ovih pet proteklih godina i kroz ovo područje samo kroz različite projekte napravile mnogo u zajednici.
Promocija i zaštita ljudskih prava
Projekt «ZAJEDNO» je dio programa SUZBIJANJE TRGOVANJA ŽENAMA I DJEVOJKAMA, koji se provodi od 2004. godine u cilju senzibilizacije šire zajednice na rastući problem trgovanja ljudima, te prevencije kroz edukativne sadržaje. U projekt su direktno uključene četiri članice DELFINA.
Edukacije su se provele u Srednjoj školi Pakrac, Srednjoj školo Daruvar, Obrtničkoj školi Požega, Vojarni Požega, Ženskom zatvoru Požega, Centru za odgoj i obrazovanje «Rudolf Stainer» Daruvar, Domu za djecu Lipik a podršku smo dobile ne samo od Srednje škole nego i od PP Pakrac. Možemo govoriti i o načelnoj podršci CZSS Pakrac sa čime naravno nismo zadovoljne. Podrška grada Pakraca nije izostala niti u ovom projektu. Osim prostora za održavanje aktivnosti dobile smo i pismo podrške.
Kroz projekt dobile smo podršku CZSS Požega i PU PSŽ/PP Pakrac.
Prikazivanjem filma CIJENA ŽIVOTA je vezana uz edukacije i sa ovim smo napravile jako puno na povećanju vidljivosti s jedne strane MREŽE PETRA; a s druge samog DELFINA, odnosno senzibilizaciji javnosti na probleme vezane za trgovanje ljudima i na činjenicu da žrtva može doslovno biti svatko.
Održana su 2 okrugla stola: za šire građanstvo na kojima je sudjelovalo 26 osoba, predstavnici/e institucija, JLS i građana. Okrugli stolovi su nam prvenstveno poslužili kao mjesto sučeljavanja i razmjene mišljenja i stavova o seksualnom nasilju kao najčešćem obliku trgovanja ljudima , ali i kao najčešći oblik nasilja nad ženama. Uspješnosti okruglih stolova su doprinijele i uvodničarke: GORDANA SOBOL, saborska zastupnica, MAJA MAMULA, predsjednica ŽENSKE SOBE Zagreb, BRANKA STARČEVIĆ TESARI, tajnica PSŽ.
Kroz radionice u školama je prošlo 260 učenika. Radionice su rađene u cilju:
- senzibilizacije mladih na problem
- stjecanja i povećanja znanja i vještina o problemu t.lj.
Suorganizirale smo i sudjelovale na trećoj međunarodnoj konferenciji o prevenciji trgovanja ljudima, Brijuni, 17. – 20. 05. 2007. – iskustva iz regije: pomoć žrtvama
Kroz Mrežu PETRA sudjelovale smo na 3 seminara za članice Mreže.
Na poziv Županijskog vijeća pedagoga i psihologa PSŽ održale smo dvije jednodnevne radionice za članove/ice Vijeća.
DELFIN je organizirao dva 4-dnevna trening: «TRGOVANJE LJUDIMA – PROBLEM SA KOJIM ŽIVIMO» za predstavnike/ce institucija PSŽ u Terme JEZERČICA: facilitatorice: Maja Maula i Mirjana Bilopavlović, a svoj doprinos su dale: GORDANA SOBOL, Saborska zastupnica, LUKA MAĐERIĆ Predstojnik ULJP VRH, RUŽICA MANDIĆ, koordinatorica Mreže PETRA i DESA KOLESARIĆ, predsjednica ocd S.O.S. Telefon, Virovitica
VRH Ured za ljudska prava je financijski podržao provedbu projekta.
MLADI ZA MLADE, partnerski projekt s UDRUGOM ŽENA VUKOVAR koja je i nositeljica.
Cilj projekta: unaprijediti svijest mladih o problemu trgovanja ljudima u «manje razvijenim zajednicama» kao potencijalnim žrtvama. U okviru projekta organiziran je 2-dnevni trening u Daruvaru za 10 srednjoškolaca iz Vukovara i Pakraca. Na treningu je osmišljena i mini kampanja koja su u cijelosti realizirali polaznici: slogan, vizualni identitet a nakon edukacije učenici/polaznicu su morali u svojim sredinama - školama, organizirati edukacije za svoje kolege – peer edukacija.
Ovakav model rada se je pokazao vrlo učinkovitim ne samo zbog prijenosa odgovornosti na polaznike nego zbog većeg broja mladih ljudi koji su upozoreni na postojanje problema i dobili informacije kako prepoznati problem, kome se obratiti za pomoć i kako se zaštititi. Posebice je važno istaći da su polaznici treninga sami napravili prezentacije za svoje razredne kolege, a da je naša uloga bila podražavajuća i promatračka. 58 učenika srednje škole Pakrac je posredstvom polaznica treninga upoznato sa treningom, ciljevima i što je najvažnije to dobilo preko svojih kolegica.
Partnerstvo dvije članice MREŽE PETRA i uključivanje mladih na prijenos stečenih znanja tijekom treninga i kampanja vrlo su važni segmenti ovog projekta.
CARE INTERNATIONAL NWB, Ured u Zagrebu je financijski podržao provedbu projekta.
Voditeljice: Ružica Mandić/Mirjana Bilopavlović
MI TO MOŽEMO
Cilj projekta: povećanje svijesti javnosti na problem trgovanja ljudima u PSŽ i BBŽ kroz promociju filma: CIJENA ŽIVOTA.
Film je nastao na inicijativu članica MREŽE PETRA uz financijsku podršku CARE INTERNATIONAL NWB.
Prezentacije je organizirana u: srednjim školama u Požegi, Pakracu i Daruvaru, Centar za obrazovanje «RUDOLF STAINER» Daruvar, Dom za djecu Lipik, Učenički dom Pakrac, DOM umirovljenika/CZSS Požega, Vojarna Požega, Kaznionica, Odjel tretmana zatvorenica Požega, Gradska knjižnica i čitaonica Požega za predstavnike županije, Grada Požega, institucija, političkih stranaka i druge.
Preko 700 ljudi je vidjelo film. Kada tome pridržimo emitiranje (2 x) u udarnim terminima na Net TV oda dolazimo do brojke od gotovo 10.000 gledatelja.
CARE INTERNATIONAL je financijski podržao provedbu projekta
Voditeljice projekta: Mirjana Bilopavlović/Borka Vidaković
AFIRMACIJA ETNICKOG IDENTITETA KROZ AFIRMACIJU MANJINSKIH PRAVA- MOBILNI TIMOVI, je zajednički program CMS Zagreb i DELFINA, koji je s radom započeo 2005. s kojim smo puno napravile u zajednici. Ne samo da radimo s predstavnicima većinskog i manjinskih naroda s našeg područja nego smo u projekt uključile i ljude iz javnog života gradova Pakrac i Lipik, županije i Sabora RH .
U sklopu programa ove godine smo napravile projekt: «ZAJEDNIČKA BUDUĆNOST» u kojem smo s CMS Zagreb, partneri ODBORU ZA LJUDSKA PRAVA KARLOVAC, koji je nositelj projekta. Projekt se provodi na području Karlovačke županije.
Grupa polaznika broji 14 osoba različite starosne, nacionalne vjerske rodne i druge pripadnosti koji su prošli kroz osam dvodnevnih radionica/treninga koje su vodili stručnjaci i stručnjakinje za pojedina pitanja.
I u Karlovcu se kao i u Pakracu postavilo pitanje socijalne uključenosti odnosno isključenosti koja bi se trebala riješiti kroz kontinuiranu uspostavu komunikacije između većine i manjine s jedne strne, a s druge kroz edukacije predstavnika vlasti: lokalna i područna, te lobiranje i zagovaranje za rješavanje problema.
Istovremeno smo u Pakracu nastavili s terenskim radom: MOBILNI TIMOVI – obilazak korisnika. Pri identifikaciji mogućih korisnika osim doprinosa volontera, pomoć smo dobile i u Uredu za društvene djelatnosti Grada Pakrac. Važno je istaknuti podršku CZSS Pakrac, PP Pakrac i Misije OSCE, Ured u Pakracu. Za obilazak terena na usluzi nam je bilo njihovo terensko vozilo.
Obavljeno je 10 terenskih obilazaka na području općina Pakrac i Lipik, gdje se je najčešće razgovaralo sa ljudima o potrebama i problemima koji ih muče ta kako im pomoći u rješavanju. Većina njih živi izolirano bez obzira da li imaju ili nemaju prijevoz. U većini slučajeva radi se o starijim osobama koje najčešće nemaju sredstava za život, zdravstvenu zaštitu i koje djeca vrlo rijetko posjećuju, a još rjeđe im pomažu i prema kojima su institucije zakazale.
U suradnji sa CMS, članovima i studentima Mirovnih studija prikupile smo određenu humanitarnu pomoć: odjeća i nešto osnovnih živežnih namirnica koja je podijeljena krajem godine – Božićni poklon.
U ovom projektu je izuzetno važna uloga volontera koji su nama već tri godine i bez kojih bi uspjeh provedbe bio upitan. Volonteri, njih 6 su oni koji nam pomažu u identifikaciji korisnika, izlaze na tren i pružaju direktnu pomoć korisnicima. Osim toga oni su veza između korisnika na trenu i MO, institucija te ocd: CMS I DELFINA koji pokušavaju ishoditi pomoć za one kojima treba, bez obzira o kojoj vrsti pomoći se radi.
Projekt je s Delfinske strane je podržan od: Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva Zagreb, Ureda za ljudska prava VRH i Grada Pakrac.
Najveći problem u provedbi ovog projekta predstavlja kontinuirani nedostatak sredstava za pružanje direktne pomoć korisnicima (nabava živežnih namirnica, plaćanje taksi, lijekova ili računa – npr za nastavak zdravstvenog osiguranja), plaćanje dnevnica volonterima kako i neimanje terenskog vozila, zbog čega je vrlo često nemoguće izaći na sva predložena mjesta.
Projekt AFIRMACIJA ETNICKOG IDENTITETA KROZ AFIRMACIJU MANJINSKIH PRAVA- MOBILNI TIMOVI, je zapravo prerastao uprogram i to ne samo zbog vremenskog perioda u kojem se provodi- broja projekata koji su iz njega proizašli , nego i zbog gradova u kojem se provodi. Naravno da je važno istaknuti da je on istovremeno postao model uspješnog rada u zajednici i RH.
SOCIJALNE VEZE I CIVILNO DRUŠTVO je projekt CMS koji se od studenog provodi u Daruvaru, a u koji je uključena jedna članica DELFINA - predavačica
Cilj projekta je uspostaviti suradnju između manjina i većine, povezati ih sa lokalnom vlašću, institucijama i ocd radi podizanja razine kulture življenja i socijalne uključenosti što bi doprinijelo izgradnji civilnog društva u zajednici.
Projekt je nastao na osnovu Pakračkog i na zahtjev ljudi iz Daruvara da se nešto slično organizira i u njihovoj zajednici.
Proces pridruživanja RH EU
EUROPSKI HORIZONTI
je zajednički projekt 10 organizacija civilnog društva iz Slavonije koji za cilj ima pojasniti i objasniti euro integracijske procese koji stoje pred RH u pred pristupno vrijeme. Ovo je treća godina provedbe, a financijski je podržan od strane Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva.
Ciljevi projekta:
- stvaranje i razvoj mreže lokalnih NVO-a i institucija, te pojedinaca koji se bave pitanjima iz područja europskih integracijskih procesa, koji će svoja znanja prenositi ciljanim skupinama i široj zainteresiranoj javnosti
- educirani pripadnici lokalnih elita o važnosti lokalnog uključivanja i strukturnim prilagodbama u euro integracijskim procesima
- podizanje razine informiranosti javnosti o europskim integracijskim procesima s ciljem omogućavanja i poticanja kvalitetne i argumentirane rasprave
- mobilizacija lokalnih elita za lokalne projekte koji pridonose strukturnim prilagodbama u procesima euro integracija
- educirani privatni poljoprivredni poduzetnici i (farmeri) za proizvodnju u uvjetima europskog tržišta i europskih standarda
Kroz provedbu projekta u ovoj godini ( kao DELFIN) odradile smo:
Sastanci s predstavnicima lokalne i regionalne uprave i samouprave, institucija i NVO-a :
Održana su tri radna sastanka na kojima su sudjelovali predstavnici lokalne i područne samouprave: župan, gradonačelnici, institucija: PU PSŽ, PU BBŽ, CZSS Požega, obrazovnih institucija: Požega, Pakrac i ocd.
Sastanci su se bavili pitanjima pridruživanja RH EU, što nam je činiti i kako i na koji način građani mogu doprinijeti tom procesu
Pozvane smo da u sklopu sponzorirane emisije - udruga STINA iz Splita , sredstva iz CARDS Programa na Radi Daruvaru kroz jedan sat programa predstavimo što radimo sa naglaskom na ljudska prava i proces pridruživanja EU.
Koordinacijski sastanci partnera u programu:
6 koordinacijskih sastanaka partnera u programu je održano sa ciljem: izmjene informacija o aktivnostima, načinu trošenja sredstava, pisanju izvještaja i dobivanja novih znanja: edukacija za partnere koje su vodilo vanjski stručnjaci.
U ovom izvještaju više pažnje će se posvetiti .
Okrugli stolovi:
SUDJELOVANJE GRAĐANA U PROCESU DONOŠENJA ODLUKA, koji je vodila dugogodišnja aktivistica TATJANA TIHOMIROVIĆ.
Htjele smo dobiti odgovore na neka pitanja. Tražili su se odgovori:
1. Kako građani dolaze do informacija o aktivnostima JLS?
2. Postoji li neki stalni oblik komunikacije između: JLS, MO, NVO-a i poduzetnika?
3. Koliko su MO uključeni u pripremanje i donošenje odluka važnih za stanovnike?
4. Koje zajedničke aktivnosti JLS i građani organiziraju u gradu?
Postoji određena komunikacija, ali one je jednosmjerna: putem lokalnih novina i Radio Požege. Pasivnost građana je najveći problem, neaktivni su i ne koriste niz mogućnosti koje su im na raspolaganju. Nema planirane ciljane participacije u donošenju odluka. To postavlja pitanje odgovornosti građana s jedne strane i donošenje odluka od strane JLS s druge strane. Rad MO ovisi o ljudima koji ga čine i sve dok ne budu imali vlastita sredstva makar i minimalna neće biti zainteresirani za neke aktivnosti. Velika je uloga medija i oni svojim pisanjem stvaraju preduvjete za veću i/ili manju motiviranost ljudi/zajednice za neke stvari. Lokalna razina je vrlo važna. Odgovornost leži i na NVO-a zato što su one *glas* naroda. Promjena izbornog zakona – direktni izbor bi bio iskorak u bolje i dokaz prihvaćanja volje naroda. Preuzeti odgovornost i angažirati mlade je odgovor kako sadašnje stanje možemo promijeniti.
MOBILIZACIJA I SUDJELOVANJE MLADIH IZ PERSPEKTIVE ULASKA REPUBLIKE HRVATSKE U EU, voditeljica NIKOLETA POLJAK programska direktorica Centra za mir Osijek.
14 sudionika i sudionica: mladi organizirani u NVO-e, političke stranke ili neuključeni u bilo koji drugi oblik organiziranja. Pakrac za razliku od Lipika ne može se baš pohvaliti dobrom organiziranošću mladih, osim HDZ koji je okupio slobodno možemo reći elitnu grupu mladih ljudi koji su voljni raditi. Neki od sudionika, sudionica nisu bili na radionicama i za njih je ovo bio veliki izazov. U Pakracu je djelovalo Vijeće mladih koje je ukinuto političkom odlukom, a Savjet mladih kao novi oblik organiziranja nije konstituiran. Postoje naznake da će se u dogledno vrijeme i to dogoditi. Problem je da nitko mlade na uči da budu aktivni i da nedostaje obrazovanja mladih za aktivno građanstvo koje obuhvaća:
- društvenu i moralnu odgovornost
- političku pismenost
- uključenost u zajednicu: potrebna znanja i vještine
- identitet i različitost
Zanimljivo je da većina mladih ne zna da postoji Nacionalni program djelovanja za mlade 2002 – 2008. dokument VRH kojim su definirana načela državne politike prema mladima s radnim planovima. Jedno od pitanje je bilo da li je moguće Nacionalni program za mlade pisati jezikom mladih. ? Kako bi bilo kada bi ga pisali mladi? Jedan od sudionika je bio na Bjelolasici, Nacionalnoj konferenciji za mlade za koji je saznao sasvim slučajno, preko prijatelja iz Kutine. To naravno otvara pitanje o dostupnosti informacijama i djelovanju MREŽE MLADIH HRVATSKE. Znamo da rade puno, ali potrebno je više koordinacije između NVO-a kako bi se uspostavio protok informacija prema svima. Osim toga potrebno je puno raditi na motivaciji mladih i njihovom što većem uključenju u neki od oblika organiziranja. Evidentno je da ima poteškoća biti aktivan, a isto je i sa uključivanjem.
EU Bijela knjiga za mlade je dokument kojim se EK određuje da će razvijati i provoditi specifične mjere koje se odnose na poboljšanje specifičnih oblasti djelovanja za mlade. Cilj je razviti okvir za suradnju u području djelovanja za mlade. Nastala je u periodu od 1999. – 2001. godine.
Evo nekih razmišljanja: * Ima puno izazova. Mislim da će mladima biti lakše kada uđemo u EU – veće mogućnosti.* *Rad u udrugama se temelji na volonterstvu. Puno je ljudi prošlo kroz udrugu, ali je važno da jezgra udruge ostene. To također može biti i rizik.* * Pružit će se veća mogućnost korištenja sredstava iz EU fondova*
Evaluacija je pokazala da mladi imaju:
- visok stupanj potrebe za radom sa njima
- visoko izraženu potrebu za edukacijama
- visoko izraženu potrebu o zajedničkim aktivnostima sa drugim NVO-a u zajednici. Regiji, nacionalno i internacionalno
- veliko zadovoljstvo sudjelovanja na radionici
Anketiranje
U dogovoru sa ALBERTOM E, Osijek, g-dinom Milanom Ivanović ustupljena nam je na korištenje anketa koju su oni kreirali. Smatrale smo da bi tom anketom trebao biti obuhvaćen veći dio Slavonije te da bi rezultati u svakom slučaju bili relevantniji. Anketa je provedena u Pakracu i Požegi. Nakon prvih iskustava u ta dva grada odlučile smo da ne idemo u duge gradove naša županije. Evidentno je da smo više od polovine anketa dobile nazad neispunjene, a dio ispunjenih nije kompletan – djelomično popunjene.
500 anketa je podijeljeno od čega je samo 100 je popunjeno u potpunosti. Očito da kao građani imamo problema sa sustavom vrijednosti i da zapravo na znamo o čemu se to točno radi, a opet kada se organiziraju edukacije bilo kroz radionice, treninge ili okrugle stolove onda nas nema. Očito je da se na tom području još mora puno raditi i da je prostor otvoren za sve zainteresirane.
Teško je govoriti o mjerljivim pokazateljima doprinosa na procese provođenja reformi u RH i proces pridruživanja Hrvatske sada. Smatramo da je za takvo što potrebno vrijeme, ali da pomaka ima, ima. Program je sigurno pridonio razumijevanju euro integracijskih procesa. K tome u prilog ide činjenica da su neki sudionici u programu svo ovo vrijeme (3 godine) i sigurne smo da su preko njih informacije odlazile u širu zajednicu.
2. SAVJETOVANJA, KONZULTACIJE, USLUGE
Kroz ovo programsko područjeosigurano je pružanje psihosocijalne i direktne pomoći osobama koje su se javile telefonom ili su došle u organizaciju.
Također je važno istaći i da smo u projektima koje smo provodile u određenim segmentima projekta služile/pružale savjetodavnu pomoć, vodile konzultacijske poslove i pružale pomoć.
SOS TELEFON
Linija je pokrenuta 2004. godine u cilju pružanja usluga savjetovanja i konzultacija žrtvama svih oblika, ovisnicima i osobama oboljelim od PTSP. Kao i u svim drugim projektima u realizaciju ovoga smo krenule nakon edukacije članica i volontera koji su nam se pridružili. Zaprimljen je mali broj poziva 50 poziva i to zbog toga što više nemamo liniju s besplatnim pozivom. Zapravo većina osoba je dolazila u Organizaciju. U strukturi poziva/dolazaka 98 % su žene ( različite dobne strukture, većina poziva je van naše županije).
Niti ove godine projekt nije financijski podržan niti od koga, niti smo tražile sredstva. S obzirom na potrebe – pozive koji nam se upućuju, nastavile smo volontirat na liniji (članice organizacije). To opravdavamo činjenicom da ako postoje pozivi, ( pa makar i 10 godišnje) potrebno je organizirati funkcioniranje sos linije.
Prepreke i mogućnosti:
Osnovna prepreka je nezainteresiranost volontera/ki za dežurstva na liniji s jedne strane, a s druge to je nedostatak sredstava za plaćanje volonterskog rada.
Mogućnost je priliv sredstava koja bi omogućila plaćanje dežurstva.
Voditeljica projekta: Mirjana Bilopavlović
3.VIDLJIVOST
KOORDINACIJA UDRUGA U KULTURI GRADA PAKRAC
Sudjelovale u radu 4 sastanka organizacija u kulturi na gradskoj razini koji su se između ostaloga bavili razmjenom informacija o aktivnostima, stvaranjem kalendara aktivnosti kako bi se izbjegla preklapanja, stvaranjem mogućih partnerstava, najava natječaja Grada za financiranje udruga i inicijativa.
POVJERENSTVO ZA RAVNOPARANOST SPOLOVA POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE
Dvije članice DELFINA su članice Povjerenstva i sudjeluju u njegovom radu kao vrlo aktivan dio Povjerenstva. Važno nam je da imamo priliku predlagati polja djelovanja i u istima sudjelovati kao izvođačice. Spomenut ćemo samo vrlo uspješan okrugli stol, 22. 03. 2007. na kome su kao panelisti/ce sudjelovali predstavnici VRH, Ured za ravnopravnost splova gđa SILVIJA TRGOVEC GRAJF, županijski koordinator PU PSŽ, gdin KREŠIMIR MESIĆ, predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova PSŽ, gđa BRANKA STARČEVIĆ TESARI i gdin ZDRAVKO RONKO.
Članice povjerenstva uključile smo u MULTIDISCIPLINIRANI TIM za prevenciju trgovanja ljudima.
RADIJSKE EMISIJE
Već je postalo uobičajeno da Radio Daruvar poprati DELFINSKE aktivnosti. To je bio slučaj i nove godine. Osim najave o aktivnostima dobile smo priliku da porazgovaramo o ljudskim pravima: manjine, žene, problemima trgovanja ljudima, uključenosti građana u društvenom politički život zajednice kao i utjecaju ocd na sve te procese.
TV
NeT TV Kutina je u nekoliko navrata (3 X) u svojim informativnim emisijama vrlo kvalitetno prezentirala rad DELFINA. Posebice se to odnosi na radno obilježavanje pet godina rada i postojanja organizacije i predstavljanje projekta u Daruvaru: SOCIJALNE VEZE I CIVILNO DRUŠTVO.
NOVINE
Rad DELFINA je bio zanimljiv i pisanim medijima: Večernji list, Pakrački list, Županijska kronika, koji su u nekoliko navrata pisali o nama. Prilozi u press clipingu.
KONFERENCIJE
II Međunarodna konferencija o utvrđivanju istine o ratnim zločinima i sukobima, organizatori: Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću, Fond za humanitarno pravo iz Beograda i Istraživačko dokumentacijski centar iz Sarajeva, 8. i 9. veljače 2007. u Zagrebu
Ciljevi ovog skupa su kontekstualiziranje tema vezanih uz ratna zbivanja te produbljivanje dijaloga o efikasnim mehanizmima kojima bi se postigla veća društvena prijemčivost za sustavno i odgovorno suočavanje s novijom prošlošću post – jugoslavenskih zemalja.
III Međunarodna konferencija o prevenciji trgovanja ljudima, organizatori: Mreža Petra i CARE NWB, Brijuni, 17. – 20. svibnja 2007.
Cilj: unaprjeđenje odnosa i suradnje nevladinog i vladinog sektora usmjerenih na suzbijanje trgovanja ljudima u regiji.
Regionalne konzultacije o instrumentima i inicijativama za utvrđivanje i kazivanje činjenica sa organizacijama za ljudska prava, organizatori: Centar za suočavanje s prošlošću, Fond za humanitarno pravo iz Beograda i Istraživačko dokumentacijski centar iz Sarajeva, Beograd 28. – 29. listopada 2007.
III Regionalni forum o utvrđivanju činjenica o ratnim zločinima u bivšoj Jugoslaviji, organizatori: Centar za suočavanje s prošlošću, Fond za humanitarno pravo iz Beograda i Istraživačko dokumentacijski centar iz Sarajeva, Beograd 06. – 07. prosinca 2007.
Cilj: uključivanje ocd u prikupljanje činjenica o ratnim zločinima.
II ANALIZA RADA DELFINA
Kako bi pokazatelji o uspješnosti/neuspješnosti rada DELFINA tokom 2007. godine bili što objektivniji napravljena je SWOT analiza.
DELFIN ima prednosti i mogućnosti koje u svakom slučaju treba iskoristiti vodeći pri tome računa da probleme moramo pretvoriti u prednosti, a prijetnje u mogućnosti odnosno svesti ih na najmanju moguću mjeru. Za to je potreban veći angažmana svih nas što će omogućiti:
- donos novih ideja i načina rada
- uključivanje novih / mlađih u rad i preuzimanje odgovornosti
- njegovanje voluntarizma
- veća uključenost i češće sudjelovanje članica/članove u radu organizacije
Dosadašnja iskustva nam govore da ja potrebno raditi u partnerstvima, ali nužno je ta partnerstva točno definirati kako se ne bi ponavljalo da smo samo «servis», a da se to kroz financijske pokazatelje nikako ne odražava na organizaciju.
Zaposlenje jedne osobe bi bilo nužno, a da su zaposlene dvije ili tri to bi onda značilo da imamo jake programe koji osiguravaju budućnost DELFINU.
Ovako gledano čini se da je sve OK i treba se nadati da će naredna godina ili godine biti puno bolje. Ako nas niti ona eksplozija nije mogla zaustaviti, onda ne znam što bi.
Zaključak:
Sredstva koja je Grad Pakrac odobrio DELFINU tijekom 2007. su omogućila da bez većih problema nastavimo raditi.
Trenutačna pod kapacitiranost, a nadamo se da je trenutačna, na dnevnoj razini predstavlja problem i znatno utječe na kvalitetu rada organizacije, ne samo kao ureda, nego puno više kada je u pitanju namicanje sredstava, odnosno pisanje projekata i programa.
Nužno je poraditi na iznalaženju mogućnosti za zaposlenje najmanje dvije osobe što će se sigurno kvalitativno odraziti na rad same organizacije i povećanje vidljivosti.
Bez obzira na sve poteškoće i probleme na koje nailazimo u radu, slobodno možemo reći da je za nama jedna uspješna godina, koja je otvorila neke nove mogućnosti i ostaje za nadati da će i iduća biti ako ne već bolja onda slična/ista.
U Pakracu 25. kolovoza 2008.
Izvještaj priredila:
Mirjana Bilopavlovic, koordinatorica
Dodaj sadržaj...